Šta se radi sa starom ČUVARKUĆOM? Prema verovanjima su samo DVE stvari ispravne

Kristina LJubisavljević

03. 05. 2024. 000000 12:00

Foto: Shutterstock

Iz teološke perspektive, Uskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobede sina Božjeg nad smrću i progonstvom. Naime, njime se slavi Isusovo natprirodno vaskrsenje iz mrtvih, što je jedno od glavnih načela hrišćanske vere.

Apostol Pavle je napisao da je za one koji veruju u Isusovu smrt i vaskrsenje „smrt progutana pobedom“.

Prva poslanica Petrova izjavljuje da je Bog vernicima dao „novo rođenje u živu nadu kroz vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih“.

Hrišćanska teologija smatra da, kroz veru u Božije delo, oni koji prate Isusa duhovno uskrsnu sa njim kako bi mogli da hodaju novim načinom života i dobiju večno spasenje i da mogu da se nadaju da će fizički vaskrsnuti da bi živeli s njim u Carstvu nebeskom.

Tradicija farbanja jaja veoma je stara i potiče iz prethrišćanskog perioda, dakle još i pre Hrista i njegovog stradanja. Naime, jaja su odvajkada bila simbol rađanja i pobede nad smrću – kada se ljuska slomi, iz jajeta izlazi novi život. U kontekstu Uskrsa, bojenje jaja se prvi put pominju u 12. a u Srbiji u 16. veku.

Prvo ofarbano jaje zove se - čuvarkuća, i uvek je crvene boje. Obavezno se čuva do narednog Velikog petka, jer predstavlja branitelja kuće od svega lošeg.

Veruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.

Šta je jedino ispravno uraditi sa čuvarkućom od prošle godine?

Kad se ofarba nova čuvarkuća, stara se baci u reku, da odnese sva zla i nesreće koje su pale na njega, umesto na kuću koju je sačuvao.

Sa druge strane, oni koji imaju dvorišta poštuju običaj zakopavanja prošlogodišnje čuvarkuće u zemlju pod drvo koje želite da bude plodno, kao i da bi zaštitilo domaćinstvo od vremenskih nepogoda.

(Stil)

BONUS VIDEO

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU