"Majstor i umjetnik svemu bio je neki monah, rodom Srbin, po imenu Lazar": Sat u KREMLJU napravio je HILANDARAC
Foto: Piksabej
Godine 1404. Rusija je dobila prvi javni sat na pročelju stuba dvora Velikog kneza u Moskovskom kremlju. Osmislio ga je, napravio i postavio Srbin, Lazar iz Prizrena!
Pročitajte još: Sveti KLIN iz Hristove ruke i danas LEČI BOLESNE
Sat je imao samo jednu nepokretnu kazaljku, dok su se diskovi brojčanika sa ćiriličnim brojevima okretali. Prvi disk pokazivao je zemaljske časove, a ostali su pokazivali položaje planeta i Mesečeve mene. Nikonovski ljetopisi drugi kratki zapisi svjedoče pak da je Lazarev brojčanik u isto vrijeme bio i model heliocentričnog sistema.
Lazar je napravio heliocentrični časovnik.
Lazar Hilandarac u istoriji se spominje i kao Lazar Srbin i Lazar Crnorizac. Bio je monah, rodom iz Prizrena. Pretpostavlja se da je posle Kosovskog boja utočište pronašao u Rusiji.
Posle Kosovskog boja je utočište našao u Rusiji
O Lazarevom radu svedoči sačuvana minijatura iz 16. veka, na kojoj je prikazan monah koji velikom knezu Vasiliju pokazuje brojčanik sa crkvenoslovenskim brojkama az, buki, vjedi...
To je bio, ne samo prvi časovnik u Rusiji, nego se smatrao tehnološkim čudom svoga vremena. Radio je punih 217 godina, a onda zamenjen novim, koji je 1621. postavio engleski majstor, pak, nestao u velikom požaru Moskve 1736. godine. Sada se na Spaskoj kuli nalazi treći.
Pročtiajte još: Dete iz Šapca nije izgovaralo NI REČ: Nakon umivanja i ispijanja SVETE vode, prvo što je reklo bilo je BOŽE, BOŽE
O Lazaru Hilandarcu postoje tragovi u starim knjigama i zapisima, pa tako u ruskom Simeonovskom letopisu iz 16. veka piše:
Časomerje je odmeravalo časove noćne i dnevne...
"U ljeto 6912. (1404.) veliki knez (Vasilij Prvi) naumi časnik (časovnik) i postavi ga na svome dvoru kod crkve Sv. Blagovijesti (crkva Vasilija Blaženog)... Taj časovnik zvani časomjerje, svaki čas je udarao maljem u zvono, i odmjeravao je časove noćne i dnevne; nije (to) udarao čovjek, nego nešto čovjeku nalik, samozvono i samopokretno, čudnovato nekako, stvoreno ljudskom oštroumnošću, maštom i mudrošću. Majstor i umjetnik svemu bio je neki monah koji je skoro došao sa Svete Gore, rodom Srbin, po imenu Lazar, a cijena svega bila je više od 150 rubalja (oko 30 funti srebra).
Vasiliju Prvom, sinu kneza Dmitrija Donskog, Lazara Hilandarca je preporučio Despot Stefan. Lazar je zanatsku veštinu sticao u Prizrenu gde je boravio slavni polihistor Teodor Metohit, koji je u ovom gradu prenosio znanja sa carigradskih univerziteta. Lazar bio veoma učen čovek, jer je u Kremlju napravio model heliocentričnog sistema.
Hilandar je 1200. godine imao javni sat.
Hilandar je još oko 1200. godine imao javni sat, među prvima u svetu, kao i majstore koji su ga održavali. Svi sredovekovni satovi Srbije su uništeni, kao i zvona.
Pročitajte još: Kralj Milutin je podigao 40 zadužbina, a jedna je U SRCU JERUSALIMA: Za praznik Svetog Save liturgija je na SRPSKOM
Hilandarca, kao tvorca velikih časovnika, pominje i "Danica" iz 1998. godine. U tekstu se navodi kako su Turci, ulazeći prvi put sa vojskom u Skoplje, zaticali časovnike na visokim kulama iz, kako su govorili, "nevjerničkih vremena".